Platforme i projekti

Pristup

Dio sadržaja cro-stat.com otvoren je svima, a detaljne tematske stranice dostupne su uz pretplatu. cro-climate.com je javni servis, sadržaj je objavljen pod licencijom CC BY 4.0, a podaci pod licencijama svojih izvora.

Platforme razvija i održava OpenMacro.

Odabrani analitički projekti

Primjeri prostornih analiza, obrade satelitskih podataka i klimatskih projekcija za Hrvatsku i Europu.

Prostorne analize

Georeferenciranje imovine

Primjer interaktivne karte na kojoj su lokacije imovine povezane s prostornim podacima o izloženosti klimatskim rizicima.

Otvori kartu na cijelom zaslonu

Satelitska promatranja i vegetacija

NDVI, satelitska procjena vegetacije

Normalizirani diferencijalni vegetacijski indeks (NDVI) koristi se za procjenu gustoće i stanja vegetacije na temelju satelitskih snimki. Podaci su preuzeti iz baze Copernicus u obliku TIFF datoteke i izrezani prema granicama Hrvatske.

Boje na karti prikazuju razinu vegetacije. Zelenije nijanse označavaju gušću i zdraviju vegetaciju. Crvene, ružičaste i blijede nijanse upućuju na slabu vegetaciju ili gole, kamenite površine. Žuta područja označavaju umjerenu ili prijelaznu vegetaciju, poput travnjaka ili poljoprivrednih površina u ranoj fazi rasta usjeva.

NDVI se koristi u poljoprivredi za praćenje stanja usjeva i procjenu prinosa, u ekologiji za praćenje promjena ekosustava, u upravljanju resursima za praćenje suše i navodnjavanja te u istraživanju klimatskih promjena za praćenje promjena vegetacije.

Snježni pokrivač viđen iz svemira

Klimatske projekcije za Hrvatsku i Europu

• Klimatske projekcije upućuju na porast razine mora u cijeloj Europi, osim na sjeveru uz Švedsku i Finsku, gdje se očekuje njezino smanjenje.
• Najveći porast prosječne godišnje temperature očekuje se u planinskim područjima poput Alpa, Dinare i Velebita.
• S porastom prosječne godišnje temperature očekuje se manje dana s mrazom, blaže zime i rjeđe ekstremno niske temperature, što bi moglo znatno smanjiti potrebe za grijanjem.

Detaljniji prikaz utjecaja klimatskih promjena na hrvatske regije, makroekonomske varijable i upravljanje rizicima nalazi se u radu Makroekonomija klimatskih promjena, pregled klimatskih projekcija i utjecaja na gospodarstvo i financijski sustav Hrvatske.

Broj dana s temperaturom iznad 35 °C

S porastom prosječne godišnje temperature očekuje se i veći broj dana s temperaturom višom od 35 °C. Prva karta (RCP4.5) prikazuje umjereniji porast broja ekstremno vrućih dana, koji odražava učinak mjera za smanjenje emisija. Tamnije plave nijanse označavaju područja s manjim promjenama, a svjetlije plave i narančaste nijanse umjerene do velike promjene.

Druga karta (RCP8.5) prikazuje znatno veći broj vrućih dana u istočnoj Hrvatskoj. Crvene nijanse označavaju područja u kojima bi broj ekstremno vrućih dana mogao porasti za više od 10 u odnosu na referentno razdoblje od 1981. do 2010.

Karte se temelje na rasterskim podacima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) i prikazuju simulacije projekta CORDEX za razdoblje od 2041. do 2060. uz dva scenarija emisija. Scenarij RCP4.5 pretpostavlja umjerene emisije uz mjere ublažavanja, a scenarij RCP8.5 visoke emisije bez dodatnih mjera.

Ostale projekcije

Emisije i ponori stakleničkih plinova

U Hrvatskoj, kao i u europodručju, energetika je najveći izvor emisija stakleničkih plinova, s udjelom od oko 70% ukupnih emisija u Hrvatskoj i 80% u europodručju. Unutar energetike emisije se dijele na pet podsektora, od kojih su najznačajniji energetske transformacije (uglavnom proizvodnja električne energije i topline iz fosilnih goriva), promet te opća potrošnja (stambene i poslovne zgrade).

Energetske transformacije u posljednjih su trideset godina činile oko 20% ukupnih emisija u Hrvatskoj i 27% u europodručju, uz vidljiv trend smanjenja. Emisije iz prometa posljednjih su godina stalno rasle i u posljednjoj promatranoj godini premašile emisije iz energetskih transformacija. U 2020. promet je činio 24% ukupnih emisija u Hrvatskoj i 23% u europodručju, a najveći dio odnosi se na cestovni promet.

Napomena. Izvori emisija i uklanjanja u skupu podataka prema okviru IPCC Common Reporting, koji koristi i UNFCCC, podijeljeni su u pet sektora. To su energetika, industrijski procesi i uporaba proizvoda (IPPU), poljoprivreda, korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF) te otpad. Energetika se dijeli na energetske transformacije, industriju i graditeljstvo, promet, opću potrošnju i fugitivne emisije. Vrijednosti za europodručje odnose se na prosjek europodručja bez Hrvatske. Zbog zaokruživanja zbroj udjela ne mora iznositi 100%. Izvor je izračun autorice na temelju podataka UNFCCC-a.