Preskoči na sadržaj

Biografije

Biografije se mogu slobodno koristiti u programima događanja, publikacijama i medijskim objavama.

Kratka (oko 50 riječi)

Leonarda Srdelić je ekonomistica i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Bavi se makroekonomijom klimatskih promjena, javnim financijama i proizvodnim mrežama. Autorica je radova o klimatskim rizicima, europskom sustavu trgovanja emisijama i okolišnim porezima te platformi cro-stat.com i cro-climate.com, koje okupljaju službene statističke i klimatske podatke o Hrvatskoj.

Srednja (oko 150 riječi)

Leonarda Srdelić je ekonomistica i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Doktorirala je ekonomiju na Sveučilištu u Sieni. U istraživanju se bavi makroekonomijom klimatskih promjena, javnim financijama i proizvodnim mrežama, s naglaskom na klimatske rizike, europski sustav trgovanja emisijama, okolišne poreze i fiskalnu održivost. U radu kombinira empirijsku analizu hrvatskih i europskih podataka s modelima koji klimatske rizike i mjere ekonomske politike povezuju s fiskalnim i makroekonomskim ishodima. Radovi su joj objavljeni u časopisima Cambridge Journal of Economics i Structural Change and Economic Dynamics, a doprinijela je i priručniku NGFS-a o makroekonomskom modeliranju klimatskih promjena. Prije toga radila je kao znanstvena suradnica na Institutu za javne financije i u Hrvatskoj narodnoj banci. Razvila je platforme cro-stat.com i cro-climate.com, koje službene statističke i klimatske podatke o Hrvatskoj čine dostupnima na jednom mjestu. U medijima redovito komentira energetske subvencije, oporezivanje ugljika i klimatske rizike za gospodarstvo.

Duga (oko 300 riječi)

Leonarda Srdelić je ekonomistica i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Doktorirala je ekonomiju na Sveučilištu u Sieni, a diplomski i preddiplomski studij ekonomije završila je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U istraživanju se bavi makroekonomijom klimatskih promjena, javnim financijama i proizvodnim mrežama. Posebno se bavi fizičkim i tranzicijskim klimatskim rizicima, klimatskim stres testovima, europskim sustavom trgovanja emisijama, subvencijama cijena energenata, okolišnim porezima te fiskalnim izazovima starenja stanovništva. U radu kombinira empirijsku analizu hrvatskih i europskih podataka s modelima koji klimatske rizike i mjere ekonomske politike povezuju s fiskalnim i makroekonomskim ishodima. Za analizu koristi R, Python i Quarto te geoprostorne alate, od izračuna ugljičnog otiska do georeferenciranja imovine. Radovi su joj objavljeni u časopisima Cambridge Journal of Economics, Structural Change and Economic Dynamics i Ekonomska misao i praksa, a doprinijela je i priručniku Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava (NGFS) o makroekonomskom modeliranju klimatskih promjena. Recenzentica je za više međunarodnih časopisa, među kojima je Structural Change and Economic Dynamics. Prije dolaska na ZŠEM radila je kao znanstvena suradnica na Institutu za javne financije. Ranije je u Hrvatskoj narodnoj banci radila na makroekonomskim analizama i modeliranju klimatskih rizika, a kao savjetnica za modeliranje klimatskih rizika radila je i u privatnom sektoru. Sudjelovala je u projektu LIFT (Leveraging Inter-Firm Transactions) OECD-a, u kojem su se podaci o transakcijama među poduzećima koristili za praćenje šokova u opskrbnim lancima. Stručno se usavršavala u Međunarodnom monetarnom fondu, među ostalim na tečaju Climate in Macroeconomic Frameworks u Washingtonu, a nositeljica je certifikata Sustainability and Climate Risk (SCR) udruženja GARP. Razvila je platforme cro-stat.com i cro-climate.com, koje službene statističke i klimatske podatke o Hrvatskoj čine dostupnima na jednom mjestu i automatski ih osvježavaju. U medijima redovito komentira energetske subvencije, oporezivanje ugljika, klimatske rizike i javne financije.

Teme za predavanja i gostovanja

  • Makroekonomija klimatskih promjena i klimatski rizici za gospodarstvo
  • Klimatski rizici i javne financije, klimatski stres testovi
  • Europski sustav trgovanja emisijama (EU ETS i ETS2) i cijena ugljika
  • Subvencije cijena energenata i energetska politika
  • Okolišni porezi i porezna struktura
  • Fiskalni izazovi starenja stanovništva i mirovinski sustav
  • Proizvodne mreže i otpornost opskrbnih lanaca
  • Analiza podataka i automatizirano izvještavanje u R-u i Quartu

Upiti za predavanja, gostovanja i izjave šalju se na adresu [email protected].

Medijski nastupi i konferencije

  1. Tisak

    Nema sektora koji nije pogođen klimatskim promjenama

    Glas Slavonije, Magazin PDF

  2. Tisak

    Hrvati plaćaju upola nižu cijenu struje od prosjeka Europske unije, a to će potrajati

    Slobodna Dalmacija

  3. Tisak

    Treba ukinuti opću subvenciju energenata

    Poslovni dnevnik

  4. Tisak

    Hrvati plaćaju upola nižu cijenu struje od prosjeka Europske unije, evo u čemu je tajna

    Jutarnji list

  5. Portal

    Pitanje je koliko su intervencije u cijene energije dugoročno održive

    Energypress.net

  6. TV gostovanje

    HRT Studio 4: Gospodarske minute - Željko Kardum i Leonarda Srdelić

    YouTube

  7. Tisak

    'Vlada što prije mora ukinuti subvencije za energiju. Samo jedan tip kućanstava od toga ima koristi'

    Jutarnji list

  8. Portal

    Analiza IJF-a: Jesu li energetske subvencije ispunile svrhu i treba li ih mijenjati?

    Energetika-net

  9. Portal

    IJF: Pitanje je koliko su intervencije u cijene energije održive

    SEEbiz

  10. Portal

    Pitanje je koliko su intervencije u cijene energije dugoročno održive

    HRportfolio

  11. Tisak

    Pitanje je koliko su intervencije u cijene energije dugoročno održive

    Glas Slavonije

  12. Portal

    IJF: Pitanje je koliko su intervencije u cijene energije održive

    Lider

  13. Portal

    Vladine intervencije u cijene energije dale su svoje, ali dugoročno su neodržive

    Telegram

  14. Radio

    Sustav trgovanja emisijskim dozvolama

    HRT, Prvi program

  15. Konferencija

    Ekonomski susreti 2024

    Rijeka, Znanstveno društvo ekonomista

  16. Portal

    IJF: Treba nam porez na ugljik, previše smo ovisni o fosilnim gorivima

    SEEbiz

  17. Tisak

    Institut za javne financije: Treba nam porez na ugljik, Danska ga uvodi i za krave

    Večernji list

  18. Tisak

    IJF: Previše smo ovisni o fosilnim gorivima, treba nam porez na ugljik

    Poslovni dnevnik

  19. Portal

    Hrvatska među vodećima u EU-u po prihodima od okolišnih poreza

    Bloomberg Adria

  20. Portal

    Hrvatska u vrhu EU po okolišnim porezima

    Lider

  21. Konferencija

    Point Zero Forum 2024

    Zürich, GFTN i Švicarsko državno tajništvo za međunarodne financije

  22. Konferencija

    15. seminar mladih ekonomista, 28. Dubrovačka ekonomska konferencija

    Dubrovnik, Hrvatska narodna banka